Stručni časopis o energetici, gospodarstvu, ekologiji, etici

Stručni časopis EGE (energetika, gospodarstvo, ekologija i etika) izlazi od 1993. i do kraja 2021. godine ukupno je objavljen 141 broj.
Čitatelji časopisa su svi oni kojima su teme iz spomenutih područja nezaobilazne u svakodnevnom radu, a prije svega stručnjaci iz područja energetike, djelatnici visokoškolskih i znanstvenih ustanova i državnih tijela, projektanti, serviseri, instalateri i izvođači energetske, termote-hničke, procesne i plinske opreme, instalacija i postrojenja, trgovci opremom te svi drugi koje te teme na bilo koji način zanimaju.

info_outlineizlazimo već 30 godina!

Teme koje časopis obrađuje uglavnom pokrivaju sljedeća stručna područja:

  • energetiku, toplinarstvo i gospodarenje energijom (elektrane, toplane, energetska postrojenja, nuklearnu energetiku, elektroenergetske sustave, energetsku učinkovitost, uštede na energiji te mogućnosti realizacije i provedbe takvih projekata)
  • gospodarstvo vezano uz energetiku i tehniku općenito (cijene energenata, energetske strategije i sl)
  • tehniku, sustave, instalacije i opremu grijanja i pripreme potrošne tople vode, klimatizacije, ventilacije i hlađenja
  • plin i plinsku tehniku, sustave, instalacije i opremu te dimnjačarstvo
  • obnovljive izvore energije, povlaštene proizvođače električne energije
  • ekologiju i zaštitu okoliša
  • elektrotehniku i rasvjetu
  • elektromobilnost
  • projektiranje, rukovanje, održavanje, istraživanje i inženjering
  • regulaciju, upravljanje, mjerenje i primjenu računala
  • zgradarstvo i toplinske izolacije
  • propise, normizaciju, obrazovanje i stručno usavršavanje, stručne skupove i sajmove
  • inženjersku i poslovnu etiku.

EGE 4/2022 donosi:

Mi ćemo po starom...

Gledajući izvana, čini se da je najveći prioritet europskih institucija (p)održati nevjerojatnu razinu spekulativnosti na burzama i u trgovanju električnom energijom i plinom. No, voda polako dolazi do nosa, vrijeme je za odlučnije poteze, gdje su mogući. Dok to još ima smisla...

Potrebe za hlađenjem nezaustavljivo rastu

U godinama koje dolaze potrebe za hlađenjem bit će sve veće, a time će ujedno rasti utjecaj rashladne i klimatizacijske tehnike na okoliš, ističe Didier Coulomb, glavni ravnatelj Međunarodnog instituta za hlađenje (IIF/IIR), gost ovogodišnjeg, 19. hrvatskog seminara o tlačnoj opremi.

I toplina iz dubina može grijati domove

Povoljna geološka građa, posebice na području sjeverne Hrvatske, dobra je podloga za razvoj toplinarskih sustava koji umjesto ekološki neprihvatljivih fosilnih goriva mogu koristiti geotermalnu energiju za dobivanje topline.

Želje su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo

Ambiciozni plan EU-a ‘Zreli za 55’ za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine u ozbiljnoj je opasnosti. Energetski siromašni EU, ali ujedno veliki potrošač sirovina i energije, trpi velike štete zbog sankcija koje su uvedene Rusiji.

Ukrajina je elektroenergetski dio Europe!

Ukrajina je geografski i energetski most između Europe i Rusije, ali i Azije. Neovisnost je stekla prije 31 godinu, što se na određeni način odražava na energetiku, ali i na mnoge druge aspekte njezinog postojanja. U energetici Ukrajina ima značajnu ulogu zbog obilja resursa i velikog tranzita energenata, čime ostvaruje značajne prihode.

Danak plaćaju kupci, ali i opskrba i distribucija plinom

Energetska kriza snažno je pogodila opskrbu i distribuciju plinom, gdje mnogi od njih nisu bili spremni za pravu tržišnu utakmicu. Kašnjenje s mjerama i manjak informacija potpiruje kaotičnu atmosferu koja trenutačno vlada na tržištu plina.

Ključno je biti spreman za promjene

Ovogodišnji, već 19. po redu hrvatski seminar o tlačnoj opremi okupio je sve kojima je oprema pod tlakom na bilo koji način dio svakodnevnog posla i pokazao kako o toj problematici treba neprestano raspravljati, na dobrobit i korist svih korisnika te opreme, bez koje se najveći dio suvremenog gospodarstva ne može zamisliti.

Dobrobit i ušteda

Otpad od hrane značajan je globalni problem. Zbog raznih uzroka takav otpad nastaje u cijelom lancu: od primarne proizvodnje, preko prerade, distribucije, skladištenja, prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja, do kućanstava. Trećina proizvedene hrane u svijetu na godišnjoj razini biva izgubljena ili bačena.

shopping_cart