Grijanje i/ili hlađenje?
U aktualnim okolnostima prednost se daje hlađenju, što ne čudi s obzirom na klimatske promjene i sve toplije dane. No važnije pitanje je dvojba – grijanje ili hlađenje – i postoji li ta dvojba uopće? Naime, oba sustava sve se više preklapaju i konvergiraju prema jedinstvenim rješenjima koja pokrivaju obje funkcije, uz naglasak na obnovljive izvore energije.
Sve više europskih kućanstava, čak i u zemljama s mnogo nepovoljnijom klimom poput Norveške i Nizozemske, prelazi na klimatizacijske sustave za grijanje, zahvaljujući boljoj izolaciji zgrada i promjeni navika korisnika. Takvi trendovi ukazuju da će u budućnosti jedinstveni sustavi grijanja i hlađenja postati standard, posebice ako energija dolazi iz lokalnih izvora poput sunčanih elektrana na krovu, u skladu s europskom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada.
Unatoč tome, pred Europom stoje izazovi: velike razlike u tehničkoj i ekonomskoj razvijenosti članica te naslijeđena plinska infrastruktura koja se teško prilagođava energetskoj tranziciji. Iako se mnogo ulaže u razvoj sustava na vodik, njihova masovna primjena još je daleko. U međuvremenu, prijelaz na hibridne, energetski učinkovite sustave koji kombiniraju grijanje i hlađenje uz lokalnu proizvodnju energije ostaje najrealniji put.
